Uz pomoć Googlea, Facebooka i Twittera uzdrman je arapski poluotok. Svoju stvarnu moć novi mediji svakodnevno pokazuju. Revolucija jasmin u Tunisu ili pobuna u Egiptu samo su jedan od pokazatelja moći udruživanja ljudi i interesa putem društvenih mreža i interneta. Trenutno je Svijet zadivljen različitim „bezgraničnim“ mogućnostima koje pružaju novi mediji. Prednost novih medija leži u odnosu na klasične zapravo u mogućnost sveprisutnosti i trenutačnosti odnosno u brzini akcije i reakcije koja nedostaje klasičnim medijima. Kod klasičnih medija nema rekacije na poruku, nema užurbane komunikacije u oba smjera i razmjene informacija, misli i slika. Informacija novih medija dakle dostupna je u svakom obliku, pisana, slikovna u obliku filam , muzike i sl., i može se odaslati bilo kamo i bilo kome. U našem svijetu putem novih medija, znanje i informacija postaju sve dostupniji i besplatni. U tom smislu visokotehnološke mreže i novi mediji učinili su pravu „medijsku“ revoluciju. Zato se s pravom danas mnogi stručnjaci pitaju hoće li i na koji način klasični mediji poput novina, revija, TV-a, radija opstati ili će u skoro vrijeme nestati. No usprkos brzom tehnološkom razvoju za svaku prognozu potrebno je još neko vrijeme pričekati.

» Smanji

ŠIRENJE U VIRTUALNOM SVIJETU

Trenutno u bogatom svijetu broj čitatelja novina naglo opada. U razvijenim zemljama ljudi su počeli napuštati čitanje novina i gledanje televizije te su počeli pratiti događaje na sasvim drugačiji način. Fenomen je to koji kako sada stvari stoje uključuje veliki broj ljudi u čitanje, pisanje i komentiranje različitih vijesti i to u realnom vremenu. Facebook, Twitter i druge mreže ili alati omogućavaju ljudima komentiranje i pisanje vijesti gdje god i u bilo koje vrijeme o onome što vide ili čuju ili trenutno misle. Hrpe povjerljivih dokumenta objavljuju se na internetu, vijseti s mobilnih telefona o različitim događajima, ratovima, olujama objavljuju se danonoćno. Tako se novinari i čitatelji ujedinjuju u svojevrsnom virtualnom svijetu događaja i vijesti. Društvene mreže omogućavaju ljudima da se pronalaze a tehnološke tvrtke poput Facebooka ili Twittera sve su važniji kanali komuniciranja. Obama, Chavez dnevno objavljuju najnovije vijesti putem društvenih mreža. Internet je tako omogućio širenje virtualnog svijeta kroz multidimenzionalnu komunikaciju, stvorivši tako nove izvore informacija, blogove, portale i sl. Novosti i događaji više nizu privilegija nekolicine i sada su sastavni dio novog virtualnog informacijskog svijeta u kojemu svi mi živimo.

» Smanji

Posljednjih godina sve je više kompanija koje su prihvatile i razumjele širenje društvenih mreža kao pozitivan iskorak u poslovanju i komunikaciji sa postojećim i potencijalnim kupcima. Društvene mreže također su po tko zna koji put ponovo proizvođače podsjetile da je kupac u glavnom fokusu pažnje te se proizvođači ponovo iz koncepcije fokusiranosti na proizvod okreću fokusu na kupca. On line poslovanje i društvene mreže omogućavaju direktnu komunikaciju sa kupcima (C2C, B2B).
Rezultat je toga sve veći fokus na komunikaciju i pristup kupcima putem izgradnje vlastitog branda,. Proces brendiranja nije jednostavan. Brand se danas više ne gradi jednostavnim prikazivanjem logotipa. Danas većina potencijalnih kupaca svoje proizvode traži na tražilicama poput Googla i sl. Tražilice u naravi omogućavaju potencijalnim kupcima jednostavniji pristup putem naših stranica ili profila na društvenim mrežama do naših proizvoda, bolju informiranost te lakšu komunikaciju. Ono što je i danas osnovno u fokusu kupca jeste cijena i preporuka od usta do usta. Nakon dobivenih informacija slijedi procjena, vrednovanje mogućih alternativnih proizvoda, odabir i kupnja. Ako kompanije nisu prisutne u novoj on line dimenziji, ako nisu prisutne na nekoj od popularnijih društvenih mreža dugoročno riskiraju gubitak velikog dijela svojeg tržišta. U procesu brandiranja stoga je važno stvoriti emocionalnu vezu između našeg branda i kupca i to putem društvene mreže. Kupce je potrebno zainteresirati, zaintrigirati da nas potraže, da čitaju o našem brandu te da nas po određenim karakteristikama (kvaliteta, cijena,prestiž) prepoznaju i izabiru.
Zanimljivo je da se danas u hrvatskoj još uvijek malo kompanija odlučilo za emocionalno povezivanje sa svojim kupcima čime se skoro trajno propušta mogućnost kvalitetne komunikacije sa svojim kupcima. Izgradnja branda putem društvenih mreža i on line integriranih komunikacija moguća je no puno je zahtjevnija od uobičajene „klik“ prisutnosti. Budućnost on line poslovanja putem društvenih mreža ovisiti će o sposobnosti neke kompanije da kontrolira emocije svojih potencijalnih kupaca te da ih kroz customer to customer komunikaciju uvjeri da je baš taj proizvod superiorniji od drugih po svojim svojstvima, kvaliteti, cijeni. Upravo to čini novu okosnicu budućeg on line integriranog marketinga , kao spoja marketinga putem društvenih mreža i klasičnih oblika e marketinga.

» Smanji

Svim gradovima u našoj zemlji trenutno najviše trebaju investicije i to investicije koje podižu razinu komunalne i infrastrukturne opremljenosti grada jer se na taj način stvaraju preduvjeti za razvitak nekog mjesta, jačaju se njegove institucije, stvaraju se preduvjeti za tehničko tehnološki razvoj, tj. one investicije koje će potencijalnim ulagačima stvoriti konkurentske prednosti u odnosu na druge lokacije ili mjesta. Uz investicije u infrastrukturu , hrvatski se gradovi dodatno trebaju usmjeriti prvenstveno na investicije koje otvaraju nova radna mjesta i to prioritetno u one koje su kapitalno i radno intenzivne. Samo nova radna mjesta mogu garantirati okosnicu budućeg razvoja nekog grada i stabilnost njegovog proračuna. Dakle u razmatranju bilo kojeg ulagača domaćeg ili inozemnog naglasak treba staviti na onog akoji otvara i garantira radna mjesta. Takvi ulagači trebaju dobiti prioritet u poticajima i beneficijama koje je lokalna politika odredila i koje može provesti. U tom smislu veliki napredak bilo bi poboljšanje odnosno razvoj službi ili gradskih agencija zaduženih za promicanje i privlačenje ulagača u kojima su zaposleni kvalitetni i školovani kadrovi. Iz takvih bi lokalnih poteza narasla konkurentska sposobnost nekog grada da proizvodi i prodaje proizvode sa većom dodanom vrijednošću što će pak njegovim građanima rezultirati kroz veću kvalitetu rada i življenja.
Gradski izvoz slijedi u prioritetima nakon privlačenja ulagača i otvaranja novih radnih mjesta. Izvozno orijentirano gradsko gospodarstvo i ne mora biti prioritetno. Prioritetna treba biti zaposlenost. No ne treba zanemariti činjenicu da je čak i lokalno potrebno okretati potrošačke navike te ih usmjeravati na potrošnju unutar grada i gradske infrastrukture.
Danas se također, prema globalnim istraživanjima potrošačke navikemijenjaju, zeleni proizvodi odnosno kako ih popularno nazivamo ekološki proizvodi počeli su imati prednost u potrošnji pogotovo u zemljama u razvoju. Gradovi ponajviše trebaju razmišljati o razvoju i realizaciji vlastitog lokalnog plana energetske učinkovitosti koji bi trebao sadržati poticaje za novo izgrađene ili adaptirane objekte koji primjenjuju stroge norme u energetskoj učinkovitosti, poticanje kroz plansku dokumentaciju razvoj solarnih i vjetroelektrana koje bi mogle garantirati u budućnosti djelomičnu energetsku neovisnost te poticanje i promoviranje vlastite lokalne poljoprivrede i stočarstva kao okosnice razvoja svakog društva.
Na lokalnoj razini posebno u istri potrebno je multiplikativni efekt od turizma značajno ojačati i to prije svega kroz korištenje većeg broja domaćih poljoprivrednih proizvoda u hotelima i kampovima te kroz objedinjavanje lokalnih uslužnih poduzeća u kontekstu održavanja turističkih kompleksa.
I na posljednjem mjestu je sve veći razvoj Internet trgovine i općenito on-line kupovina koja bi kroz budućnost trebala olakšati plasman domaćih lokalnih proizvod adiljem Europe i Svijeta. Stoga bi dio gradske strategije trebao biti usmjeren na razvoj i edukaciju Internet trgovine i Internet usluga kako bi se lokalna ekonomija usmjerila i konkurentski ojačala za buduće srednjoročno razdoblje.
Ovaj tekst trebao bi na kraju poslužiti u pisanju i kreiranju nove gradske razvojne strategije koja bi trebala biti okosnica budućeg razvoja i krunski dokument na osnovi kojega će se kroz razdoblje od pet godina moći kvantificirati dostignuti rezultati i mjeriti postavljeni ciljevi.

» Smanji

Brandiranje i marketing oduvijek teže razlikovanju stoga će građenje branda na lokalnom, jedinstvenom biti daljnji smjer razvoja robnih marki. U globaliziranom svijetu ljudi će tražiti jedinstveni brand onaj koji nudi više od svoje konkurencije odnosno onaj koji je različiti i kojega ne možete kupiti u svakoj trgovini, u svakoj državi u svakom gradu. Vrijeme u kojem smo svi htjeli Coca Colu, McDonalds prolazi i uskoro će završiti. Tko putuje posljednjih godina prepoznati će ovu tvrdnju. Putujete cijelim svijetom i nailazite stalno na brandove-proizvode koje možete kupiti i kod kuće. Brandiranje i marketing uvijek teže razlikovanju, diferencijaciji. Zato će građenje branda na lokalnom, jedinstvenom postati ključno.

» Smanji

Kod nas je većina oglašivača koja je ozbiljnije krenula u digitalno oglašavanje u Hrvatskoj, posebno globalne kompanije, imaju sve veći udio onlinea u svojim budžetima i to od 8 do 15 %.
Hotelijeri i turistička industrija u Hrvatskoj također su među prvima shvatili prednosti interneta i ćemu ide u prilog podatak da gotovo 89 % ljudi istražuje o svojim potencijalnim destinacijama na internetu, a 52 % turista svoje aranžmane kupuje online. Ubrzo su slijedile raznolike industrijske grane – telekomunikacije, financijske kuće, automobilska te jednim dijelom i kozmetička industrija oni su koji trenutačno najviše troše na digitalne kampanje

Stručnjaci za oglašavanje sve su više složni u ocjeni da je svijet ušao u eru digitalnih kampanja i brendova. Digitalno oglašavanje obuhvaća oglašavanje na novim interaktivnim medijima, u koje uključujemo display-oglašavanje na internetskim stranicama (najčešće su to banneri), e-mail marketing, oglašavanje na tražilicama i oglasnicima, oglašavanje u sklopu društvenih mreža, mobilno oglašavanje i viralni marketing (putem MMS-a i mobilnih portala), sponzorirane sadržaje i korisnički generirane sadržaje.

“Bitno je da si gore” odnosno da si prisutan na nekoj društvenoj mreži pretvoriti će se u „Bitno na koji način si gore”. Do sada je internet bio inovativan medij u kojem je bilo dovoljno biti prisutan, a kako to sve više i više postaje “mainstream”, postat će bitno na koji način si prisutan. Loši prodavači i loši komunikatori koji mi stalno nešto žele “uvaliti” trebaju se čuvati. Isto vrijedi i za objave vijesti, novosti. Svi koji su prisutni na društvenim mrežama trebaju pažljivo dozirati sadržaje i iznad svega biti iskren „prijatelj“. U protivnom nestati će sa liste.

Nadalje, potrebno je znati da online prodaja neće ovisiti samo o digitalnoj kampanji nego o koraku koji slijedi nakon toga – realizaciji kupnje. Može li se kupnja obaviti na internetu? Služi li digitalna kampanja za obavijest o nekoj akciji, odnosno popustu? Pitanja su s kojima se oglašivači i proizvođači svakodnevno susreću. Povezanost online promocije i prodaje uvelike ovisi i o samoj industriji, tj. prirodi proizvoda (npr. automobil nećete naručiti online, ali digitalna kampanja može vrlo uspješno privući potencijalne kupce da zatraže probnu vožnju i isprobaju određeni model i tako ih dovesti korak bliže odluci o kupnji).
Uza sve spomenuto, uspjeh prodaje pomoću digitalnih kanala komunikacije ovisi i o tome kako je digitalna strategija implementirana i integrirana u marketinšku komunikaciju unutar i izvan tvrtke. Prečesto se događa da recimo odjel prodaje ne zna za podatke koji su dobiveni dobivene digitalnom kampanjom i slično.

» Smanji

Dakle što Hrvati rade na Internetu (rezultati istraživanja GFK-a, dostupno na portalima i net-u):
• Društvene mreže koristi 57 posto;
• E-mailove prima i šalje 71 posto;
• Internet bankarstvo koristi 25, ali preko Interneta kupuje njih samo 11 posto;
• 37 posto koristi Internet za internetske igre, filmove i glazbu;
• Tjedno se Internet koristi do 5 sati ( 35 %), a više od 20 sati (20%);
• Gotovo 70 posto se smatra dobrim ili vrlo dobrim u korištenju Interneta;
• Društvene mreže najviše koriste i mladi i stariji

» Smanji

Komentirajte i šaljite svoje preporuke putem maila ili facebooka.
Skini / download sa ovih stranica, pod predavanja.

» Smanji

Kupac u centru pažnje?

Iako smo oduvijek unutar marketinške literature čitali o tome da je kupac kralj, bog, uvijek u pravu…iako je cilj kulture uslužnosti zadovoljan kupac možda se stvari ipak mijenjaju. Sve počinje od vlastitih zaposlenika. Način na koji se njihovi pretpostavljeni odnose do njih zasigurno utječe i na njihov odnos do kupaca.

Prisjetite se samo koliko smo puta izašli iz prodavaonice punih vrećica sretni što smo obaili „dobru“ kupnju. Konačno smo našli ono što smo željeli. Da li ste se ikada zapitali da li smo zapravo mi našli taj traženi proizvod ili nas je simpatičan prodavač s kojim smo bili u kontaktu oduševio. Potrudio se, izvadio nam robu na pregled, probavao skupa sa nama, savjetovao…taj nam se je prodavač zapravo u potpunosti posvetio, slušao nas, usredotočio se upravo na nas, na kupca.

Upravo se u tom odnosu krije zapravo uporaba niz alata koji orijentiraju marketinški poslovanje poduzeća prema kupci ili klijentu stavljajući ga u središte pozornosti i ostajući mu na raspolaganju pri rješavanju njegovih problema. Biti izvor rješenja problema jedan je od temelja uspješnog uspostavljanja kulture uslužnosti , kulture u kojoj svi djelatnici nekog poduzeća žele imati zadovoljnog kupca.

No, je li kupac uvijek u pravu. Puno je marketinških debata na tu temu otvoreno. Trebamo naravno biti iskreni prema sebi. Koliko puta smo imali ili smo naišli na teške, zahtjevne sitničave kupce koji su nam s e činili uvijek nezadovoljni. Takvi kupci zapravo prečesto traže neisporučive stvari, imaju nemoguće rokove, zahtjevni su i kompliciraju kod svake narudžbe. Iako nam takvi kupci mogu zadavati glavobolje, iskusna poduzeća, iskusni prodavači, poduzeća koja implementiraju kulturu uslužnosti dati će sve od sebe da se rokovi ispoštuju te da se roba nabavi i za takve kupce. No jesu li kupci uvijek u pravu, ostaje krajnja dilema. Neki misle da kupci ipak ne moraju biti uvijek u pravu, odnosno da kroz proaktivan odnos zasnovan na kulturi uslužnost i rješavanju problema kupaca možemo i trebamo neke kupce jednostavno udaljiti od sebe ili ih napustiti.

Sve počinje od zaposlenika. Okretanje piramide poduzeća naopačke te stavljanjem zaposlenih na prvo mjesto. Primjenom internog marketinga, počinje se uspostavljati kultura uslužnosti unutar poduzeća. Kao što smo prije naveli, mnogi marketinški stručnjaci ističu da je kupac kralj. No obrtanjem piramide naopako, isticanjem vlastitih zaposlenih, njihovim edukacijom dobivamo nešto novo, prodavača-kralja. Prodavača koji ej zadovoljan , prodavača koji rado rješava probleme kupaca. Zadovoljan djelatnik imati će i više vremena i više želje za obraćanje potencijalnim kupcima i rješavanje njihovih problema. Ako tome dodamo činjenicu da prema nekim istraživanjima čak 70 % kupaca odustaje od kupnje jer je nezadovoljno odnosom djelatnika(prodavača) do njih i njihove narudžbe dobili smo nevjerojatan marketinški prostor za nova poboljšanja i unapređenja našeg poduzeća.

Često se kaže da riba smrdi od glave. Danas je ključan odnos uprave do vlastitih zaposlenika. Ukoliko je taj odnos fer i pozitivan, imati ćemo zadovoljne zaposlene a samim time i veoma zadovoljne kupce.
(dio prema članku Ivljev Aleksandra, Customer service, Lider, 04.02.2011.)

» Smanji

Prezentacijom pojasniti metode i ciljeve projekta
Razgovarao Goran ROJNIĆ
Glas Istre objava od 19.10.2010.

Ono što je interesantnije za javnost je zapravo uređenje gornjeg dijela rive, šetnice, hortikulture, o čemu treba izraditi projektnu dokumentaciju i nju se može jednostavno prezentirati • Siguran sam da će na internetu, na gradskim stranicama, javnost biti upoznata s projektom te da će se, recimo, otvoriti i forum u vezi s uređenjem te će svi građani to moći i komentirati, veli Paliaga.

Koji je konačni rezultat rada i što se realizacijom projekata mijenja u našoj okolini? Pitanja su čiji odgovori pomažu planerima upravljanja grada u korist građana. S druge strane odgovor na pitanje kojim aktivnostima će se ostvariti svrha sam po sebi je jasan, dok će definiranje zajedničkih vrijednosti otkriti odgovor na pitanje što građani najviše cijene. Ovakvi napuci temelj su kvalitetnog urbanog marketinga koji bi trebala primjenjivati lokalna samouprava prilikom stvaranje misije grada i prezentiranja kapitalnih projekata građanima.
Misija grada jedno je od najvažnijih opredjeljenja i pokazuje u kojem se smjeru taj grad razvija. Budući da Pula najavljuje vraćanje Mediteranu, moglo bi se kazati da je to na tragu definiranja gradske misije. Da bi se tako nešto ostvarilo, Pula se treba vratiti obali, no, ne tamo na Verudeli, već ovdje, u srcu grada na rivi. Izgradnja obalnog kolektora, čime se namjerava konačno omogućiti čišćenje petmetarskog mulja u Pulskom zaljevu, trebao bi biti prvi korak u realizaciji ovog dugogodišnjeg projekta. No, da bi projekt naišao na odobravanje krajnjih korisnika, potrebno im je prezentirati što se namjerava ostvariti. Što je vizija jasnija, to je vjerojatnije da će se ostvariti jer će postojati konsenzus. A da bi se to dobilo, potrebna je prezentacija i javna diskusija. Upravo na taj način u stručnom članku »Definiranje misije, vizije i ciljeva u funkciji upravljanja hrvatskim gradovima« dr. sc. Marko Paliaga, ekonomsko-marketinški stručnjak, objašnjava važnost urbanog marketinga kojim lokalna samouprava treba približiti građanima informacije. S njim smo razgovarali o izgradnji pulskog obalnog kolektora i načinu prezentacije ovog projekta da bi što kvalitetnije dopro do javnosti.
– Prednosti prezentacije svakako su jasniji izričaj metoda i ciljeva rada te želje za postizanjem određenog standarda. S obzirom na to da ne znam postupak uređenja Pulskog zaljeva, pretpostavljam da Herculanea prvo gradi infrastrukturu, dakle, obalni kolektor. Bilo bi lijepo građanima u nekoliko jednostavnih rečenica objasniti što će dobiti izgradnjom tog kolektora i zašto je on važan te kako se i u kojoj mjeri financira.
– Kako biste prezentirali ovaj veliki projekt koji će se uskoro realizirati na pulskoj rivi?
– Ono što je interesantnije za javnost je zapravo uređenje gornjeg dijela rive, šetnice, hortikulture, o čemu treba izraditi projektnu dokumentaciju i nju se može jednostavno prezentirati. Prvo kroz arhitektonski natječaj i odabir najboljih radova uz prezentaciju svih sudionika, a zatim je i na samom gradilištu zgodno odabrano rješenje i simulacije istaknuti na panelima ili billboardima.
– S obzirom na veličinu projekta i količinu novca koji će se utrošiti, ali i prometnih problema koje će izgradnja obalnog kolektora uzrokovati, je li dovoljno tek nekoliko rečenica da bi javnost to prihvatila?
– Siguran sam da će na internetu, na gradskim stranicama, javnost biti upoznata s projektom te da će se, recimo, otvoriti i forum u vezi s uređenjem te će svi građani to moći i komentirati. Ipak, treba znati da tako krupna rješenja i zahvati impliciraju dugoročni razvitak i izgled nekog grada, ona postaju svojevrsne atrakcije i mogu biti čak i nositelji prepoznatljivosti nekog grada. Stoga, struka u ovom dijelu treba imati najvažniju riječ.
– Zbog projekta će biti prekinuto prometovanje rivom, što će dodatno opteretiti gradski promet, a javnost je posebno osjetljiva na to.
– Što se tiče prometa i teškoća u prometu, smatram da bi trebalo jasno označiti sve alternativne pravce, uz suradnju s policijom. Građane se može, i treba, u više navrata obavijestiti o alternativama putem radija, a ne bi bilo loše uobličiti i letak koji se može dijeliti na određenim punktovima. Sve u svemu, to treba raditi nekoliko tjedana, a kasnije ionako svi znamo put. Također, obično je dobro imati i otvorenu telefonsku liniju. Danas još bolje i e-mail na koji građani mogu poslati određene primjedbe, opaske ili doći do konkretnih informacija. Svakako, s obzirom na to da se radi o Puli, koja je dosta prometno opterećena, bitno je kvalitetno preusmjeriti javni prijevoz.
– Problem u realizaciji ovako velikog projekta u pulskoj starogradskoj jezgri mogao bi biti arheološki nadzor.
– Iskreno, nadam se da arheološka istraživanja neće zaustaviti izgradnju ovako značajnog projekta. No, svaka struka zna najbolje svoj posao pa to ne mogu komentirati.
– Iako nitko ne sumnja u prednosti ovog projekta, kako javnosti objasniti direktnu korist zbog koje trebaju trpjeti njenu realizaciju?
– Poslije definiranja ciljeva predstoji realizacija konkretnih programa i, naravno, mjerenje uspješnosti. Pod mjerenjem uspješnosti podrazumijeva se stalno praćenje i izvještavanje o uspješnosti programa usmjerenih na ostvarivanje ciljeva. Ono pokazuje je li program ispunio svrhu. Najčešći korišteni pokazatelji su broj obrađenih predmeta, dakle, postotak povećanja broja stanovnika priključenih na kanalizaciju, vodoopskrbnu mrežu i slično. Izvještaj o uspješnosti svakako bi trebao biti jedan od važnijih dokumenata za bolje upravljanje gradom jer javni uvid u takav dokument prikazivao bi transparentan rad administracije.

» Smanji

Grad Karlovac predstavio je prije nekoliko dana rezultate višemjesečnih istraživanja svog identiteta i imidža te arhitekturu novog brenda.
Prema provedenim istraživanjima brand Karlovca predstavljati će kombinaciju njegovih prirodnih potencijala, povijesti i načina života te zemljopisne i prometne pozicioniranosti. Te su se odrednice najznačajnije karlovačke prednosti kroz istraživanja provedena među građanima Karlovca, karlovačkim kreatorima javnog mišljenja i građanima diljem Hrvatske, ali i na temelju mišljenja stručnjaka za brandiranje.
Šesterokraka zvijezda-srednje vjekovna utvrda, povijesna obilježja te četiri karlovačke rijeke uz obilje zelenila i prirodnih parkova, prepoznatljivi su atrakti grada koji su ga trajno obilježili kao “Grad na četiri rijeke” u svjetskim razmjerima.
Aktivnosti brandiranja Karlovaca, trajale su 12 mjeseci, a temeljile su se na konceptu identiteta, čiji je autor Leslie de Chernatony. Projektom brandiranja osmišljeni su: novi identitet grada, način pozicioniranja, promotivne aktivnosti te nove manifestacije, koje bi ovaj grad mogle učiniti novim središtem Hrvatske. U sklopu opsežnog procesa brandiranja provedene su: analiza dostupnih pisanih materijala o Karlovcu, istraživanje imidža Karlovca u hrvatskoj javnosti, identificiranje i analiza uporišta identiteta Grada, istraživanje mišljenja građana o uporištima identiteta i vrijednostima Grada, intervjuiranje kreatora javnog mnijenja radi usuglašavanje elemenata identiteta, identifikacija prednosti i nedostataka turističke ponude, ocjena konkurentnosti tržišne pozicije, usuglašavanje temeljnih vrijednosti i potencijala, definiranje modernog identiteta i postavljanje strateških ciljeva, razvoj i postavljanje brand arhitekture, izrada vizualnog identiteta, osmišljanje novog slogana, novih događaja i manifestacija te izrada brandbooka.
Ovime je Karlovac postao jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji su razumjeli nužnost i potrebu uključivanja u branding procese kao i izgradnje sebe kao prepoznatljivog grada marke.

» Smanji

Yuppi (25-35 godina) – mladi koji zarađuju a u većini slučajeva još nemaju obveza. Uglavnom troše novac za svoje gušte. Može im se prodati dosta različitih tehnoloških novih inovativnih proizvoda te proizvoda iz kategorije kozmetike, odjeće i obuće. Ova se skupina najviše upušta u velike životne investicije, kupovina prvog stana, prvog auta …

Treća dob (stariji od 65 godina) – u ovoj skupini prevladavaju žene. Ova skupina ima niže prihode. Veliku pozornost polažu u promocijske kupnje, nastoje za svoj novac postići maksimum. Ne odlučuju se za velike investicije. Razmišljaju o svojoj djeci, unucima. Skloni su većoj potrošnji proizvoda i usluga vezanim uz zdravlje.

Obitelji – najveća i najraznolikija skupina potrošača sklona određenom tipu ponašanja. Većinu odluka supružnici donose zajedno, iako jedan od supružnika uvijek ima konačnu riječ. Većinom su to žene. Žene odlučuju većinom o svim kupnjama vezanim za sebe, djecu i domaćinstvo. Često to čine i za supruga. Zanimljivo je da u ovoj skupini i djeca počinju imati sve jači utjecaj na određene kupnje. Muškarci su jedino zadržali zadnju riječ prilikom kupnje tehničkih proizvoda.

Kakvi su hrvatski kupci ? (rezultati GFK istraživanja, 2010.) – kupovna moć hrvatskog građanina na godinu je u prosjeku oko 5000 EUR-a. Europski prosjek je oko 12.000 EUR-a. 94% hrvatskih potrošača smatra da se svi proizvodi koji se pakiraju imaju moći reciklirati. 80 % hrvatskih potrošača, jede kod kuće. 73 % hrvatskih potrošača posluje s jednom bankom. Naši se potrošači sve više brinu o zdravom načinu života. 70 % potrošača kupuje opreznije. Veće nabave za kućanstvo rade s eu pravilu jedanput mjesečno. U 2009. prosječno kućanstvo raspolagalo je s oko 6600,00 Kn mjesečno.

» Smanji

Ulazimo u novo vrijeme kada su potrošači sve više skloni jednostavnijim proizvodima. Neki proizvođači svakako bi trebali „pokupiti“ dio strategije Applea, nuditi jednostavnost uz dobru kvalitetu. Naime, odavno znamo da je najlakše zakomplicirati stvari, dodati bezbroj funkcija već postojećem proizvodu i time ga udaljiti od njegove prvotne parktičnosti. Na taj način relativno je lako kreirati i promotivnu kampanju. No, biti uistinu kreativan znači sagledati kako određeni proizvod učiniti što je moguće jednostavnijim za uporabu, na način da svaki kupac odmah prepozna sve koristi koje nudimo. User friendly kompanije čine već sada novu okosnicu tehnološkog napretka i kreiranja nove vrste proizvoda. Marketinška teorija, teorija životnog vijeka proizvoda treba prepoznati nove trendove i primjenjivati ih gdje god je to moguće.

» Smanji

Jačanje intelektualnih sposobnosti
– Digitalna tehnologija, velika količina informacija, potreba za sve većim filtriranjem informacija jača naše kognitivne i perciptivne sposobnosti. Daljnjim razvojem digitalne tehnologije naše će se sposobnosti za pohranjivanje i filtriranje informacija dalje razvijati i evoluirati. Društveno umrežavanje i komuniciranje, dostupnost informacija nove su sintagme našeg društva u 21. stoljeću.

Hiperprodukcija medijskih sadržaja
– Internet omogućava stvaranje i plasiranje velikog broja različitih medijskih sadržaja kroz portale, e novine, blogove. Praktično svaka jedinka danas može objavljivati određeni sadržaj na netu. Te mogućnosti jačaju kulturnu dimenziju našeg društva i daljnji razvoj na ovom planu uvelike će utjecati ne samo na potrošače već i na proizvođače.

Napredno zdravstvo
– Nove tehnologije, (nano, mikro) omogućiti će već u slijedećem desetljeću novi pristup dijagnosticiranju određenih bolesti, mobilnom obavještavanju i njihovom liječenju. Umrežavanje i zajedničke baze podataka također će pridonijeti boljem zdravstvenom stanju populacije. Daljnji razvoj lijekova i jačanje farmaceutske industrije za očekivati je u narednom desetljeću.

Pametne školske ploče
– Interaktivne školske ploče sa touch screenom , umrežene školske klupe, automatsko bilježenje predavanja i objava na internetu pomoću smartboard-a donijeti će novi napredak u školstvu i izobrazbi.

Napredno upravljanje ljudima
– Socijalne mreže, Facebook, Twitter, olakšava proces umrežavanja ljudi i održavanja privatnih i korporacijskih kontakata. Umrežavanje različitih organizacijskih struktura mijenja pravila klasičnog upravljanja i vođenja ljudi. Brzina širenja određene ideje, njezina mogućnost provjere pomiče granice upravljanja ljudskim potencijalima do neviđenih mogućnosti.

Jačanje Društveno odgovornog poslovanja
– Sve su brojnije društveno odgovorne tvrtke i udruge civilnog društva. Virtualni i digitalni svijet interneta omogućavam im brže plasiranje svojih kampanja, širenje svojih etičkih stavova na globalnom nivou. Takva otvorenost mreža omogućiti će i brzo raskrinkavanje ekoloških onečišćivača i neetičkih kompanija.

Marketing-kupnja na osnovi preporuke
– Internet, blogovi, forumi postaju najveći savjetodavci u svezi konzumiranja i kupnje pojedinih proizvoda ili usluga. Obzirom na sve veću prisutnost korisnika u virtualnom svijetu ali i činjenicu da se odluke o kupnji donosi na osnovu odgovarajućih savjeta virtualnih prijatelja (Facebook, Twitter, forumi) marketinške kampanje činiti će drugačijima, kanale komunikacije izmijenjenima, a plasman nekvalitetnih i nepotrebnih proizvoda sve teži.

Prisutnost na tražilicama
– Koga nema na Googleu taj ne postoji. Sve važne kompanije prisutne su na globalnim tražilicama bez obzira o kojemu se sektoru radi.

Astroturfing
– Pojam je koji označava kreiranje lažnih grupa potrošača…Sve je više političkih stranaka, kompaniaj koje na virtualnim mrežama kreiraju lažne grupe potrošača i stvaraju uvjerenaj o svojim idejama ili proizvodima na način kako to njima odgovara.

» Smanji

Sa sve većom količinom poruka, pogotovo komercijalnih sadržaja, naš mozak postao je skeptičniji i propušta sve manje informacija – propagandnih poruka tradicionalnog načina oglašavanja.
Većina oglašavanja danas nezamjenjivo koristi Tiskane oglase, TV spotove, Radio poruke, no usprkos tome sve je više oglašivača, a pogotovo potencijalnih kupaca koji takve oglase-poruke ne zamjećuju ili ih jednostavno ignoriraju.
U današnjem svijetu preopterećenih informacija suočavamo se teškoćama u komunikacijskom kanalu i našim poznatim načinima komuniciranja. Kanali komuniciranja sve su više začepljeni i sve je više šumova. Tvrtke koje prepoznaju nove medije, Internet i društvene mreže povećavaju svoje efekte oglašivačkih kampanja.
U eri masovnih medija, radija i televizije nekako smo izgubili potrebu da o našem proizvodu ili usluzi pričamo usmenom predajom, od usta do usta, od ruke do ruke. Posljednjih godina svi su se oglašivači ali i potrošači oslanjali na klasični način komuniciranja, pošiljalac-poruka-kanali komunikacija-primalac. Takvim vidom oglašavanja publika je bila zasipana raznim vrstama promotivnih poruka od kojih je samo jedan dio te publike odlučio isprobati određeni proizvod ili uslugu. Zapravo se ne možemo jednostavno prisjetiti kada smo u posljednje vrijeme uopće kupili ili probali neki proizvod a da nas je isključivo TV, radio ili tiskani oglas na to potaknuo.
Razlozi ovako otežane komunikacije i „začepljenosti“ komunikacijskih kanala između pošiljaoca i primatelja leže zapravo u činjenici da danas po prvi puta svi potrošači (velika većina) imaju mogućnost neovisnog informiranja o određenom proizvodu ili usluzi i to kada oni to žele, koliko oni to žele i uz neovisnu razmjenu iskustva s nekim tko je već to isprobao. Internet je kao cjelina-cjeloviti sustav omogućio neovisni pristup globalnim informacijama i globalnoj tehnologiji. Google, Facebook, Twitter dio su Internet sustava razmjene informacija, iskustava, foruma, rasprava. Zajedno su upravo ti podsustavi promijenili način komuniciranja i traženja informacija o proizvodima ili uslugama. Danas je traženje informacija o proizvodima ili uslugama jedan od ključnih čimbenika korištenja interneta kao cjelovitog sustava. Na webu tražimo informacije, preispitujemo ih, provjeravamo, istražujemo, tragamo, uspoređujemo cijene, ugovaramo isporuku….Internet mijenja način kupovanja. Društvene mreže mijenjaju način kupovanja. Sada sve više kupujemo i tražimo isključivo ono što u tom trenutku želimo, potrebujemo i cijenimo. Publika je prestala slušati. Ali svakako nije prestala tražiti i željeti. Dobra je vijest u svemu tome da društvene mreže, tražilice, dakle Internet u cijelosti omogućava zapravo izbjegavanje šumova u kanalima komuniciranja te omogućava proizvođačima plasman svojih proizvoda ili usluga na nov način. Zasićenje informacijama zapravo nas je dovelo do trenutka kada naš mozak treba birati odnosno pronalaziti nove načine auto-zaštite i filtriranja svakojakih poruka odnosno razlučivanja bitnog od nebitnog. U tom slučaju kako bi preživjeli u moru informacija okrećemo se pouzdanim izvorima, povjerljivim izvorima. Upravo je u tome stvar, danas je takve informacije besplatno moguće dobiti ne iz jednog već iz većeg broja različitih izvora. Naši prijatelji sa društvenih mreža naši su savjetnici, oni su ti koji su to već probali, okusili, uočili nedostatke. Oni su ti od kojih mi učimo. Prema Globalnom web indeksu za Europu, čak se tri puta više vjeruje osvrtima on line korisnika i komentarima na forumima nego li novinaru nacionalnih novina, voditelju vijesti ili sl. Prema socilanomics.com čak 78 posto posjetitelja vjeruje preporuci na društvenim mrežama.

Danas, ako brand nije prisutan na društvenim mrežama riskira da ostane nezamijećen. Klasični media mix (TV, radio, Oglas, Billboard) potrebno je zamijeniti novim mix-om, mixom prisutnosti na web portalima, društvenim mrežama i forumima te profesionalnim blogovima. Ključne riječi, brzi pristup iskustvu, brza informacija, nezasićeni kanal komuniciranja budućnost je nove promocije koja nam dolazi u susret. Promocija kroz društvenu mrežu budućnost je oglašavanja i nove komunikacije. Dobar primjer ovog interaktivnog komuniciranja je promocija Old Spice, putem nove promotivne poruke Old Spice Guy – I am on an Internet (follow twitter, watch on youtube). Naime, marketingaši zaduženi za brand Old Spice osmislili su novu kampanju na način da sam protagonist propagandne poruke u ovom slučaju poznati sportaš odgovara na različita pitanja internetskih korisnika a sve personalizirane poruke mogu se vidjeti na youtube-u. Ovaj vid kampanje udvostručio je posjete društvenoj mreži a proglašen je i velikim marketinškim uspjehom. Promocija i informiranje putem društvenih mreža budući je trend oglašavanja…..

» Smanji

Turističku destinaciju definiramo kao svako odredište turističkog putovanja, od zračne ili pomorske luke do turističkog mjesta, regije i zemlje. Turistička destinacija svakako je određena i uvjetovana turističkim željama, zahtjevima, interesima turista i njihovim potrebama te infrastrukturnim mogućnostima. Destinacijski menedžment definira se kao poslovna aktivnost koja spaja i koordinira rad različitih poslovnih subjekata i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turističkog proizvoda., u cilju ostvarenja njegove optimalne kvalitete, konkurentnosti i postizanja optimalnih ekonomskih učinaka na turističkom tržištu. (Bartoluci, 2008.)

DM podrazumijeva usku suradnju privatnog i javnog sektora u kreiranju sadržaja i upravljanju infrastrukturom. U tom smislu gradovi će trebati promišljati o novim ulogama svojih turističkih zajednica te o novom načinu shvaćanja važnosti turizma i turističkog prihoda. Osim turističkih zajednica novi polet u upravljanju destinacijom trebaju dati i turističke agencije koje trebaju početi osmišljavati programe i projekte izvan isključive prodaje kreveta i izleta. Potrebno je početi graditi nadgradnju koja će dati u svakom trenutku odgovor zašto bi netko trebao posjetiti upravo našu destinaciju, upravo naš grad. Takve agencije trebaju se specijalizirati i pokrivati određenu problematiku, usku specijalizaciju, trebaju razviti vlastite resurse u tom smislu, trebaju biti umrežene i trebaju svakako pružati vrhunski doživljaj. Kao i u mnogim stvarima koje se tiču lokalne ekonomije ipak je najveća nužnost povezivanja i spajanja privatnog-turističkog sektora i javnog-gradskog sektora. Razvojni gradski projekti trebaju u tom smislu biti usmjereni na podizanje kvalitete bazne infrastrukture (kanalizacija, cestogradnja, parkirališta) i dodatne infrastrukture kao što su vinske ceste, biciklističke staze , prijemni info centri i sl. S druge strane investicije turističkog sektora trebaju biti u potpunoj harmoniji sa gradskim urbanističkim planovima te gradskim htjenjima. Takve želje i htjenja privatni i javni partneri trebaju uskladiti kroz master plan razvoja turizma grada. Master planom se određuju točke diferencijacije, razvoj gradskih-turističkih atrakata te se determinira buduće pozicioniranje nekog grada na zahtjevnom svjetskom turističkom tržištu. Jasno da svako suprotno ponašanje ne može dovesti do bitnog napretka u razvoju grada kao poznate turističke destinacije. U konačnici, ovakav pristup donijeti će lokalnoj zajednici novu vrijednost, nove prihode, nova radna mjesta i napredak u razvoju infrastukture. Nažalost danas u Hrvatskoj još uvijek nemamo pravi pristup u sinergiji privatnog i javnog. Još uvijek su jedna i druga strana preopterećene vlastitim „sitnim“ interesima te zanemaruju buduće opće koristi za vlastitu lokalnu zajednicu. Pored toga za sada još uvijek nema napretka u organizaciji i izobrazbi destinacijskih menedžera koji zapravo trebali činiti spoj između turističke industrije i lokalne uprave. Stoga je veoma važno što prije pokrenuti sustavnu izobrazbu kakao budućih destinacijskih menedžera tako i turističkih djelatnika i lokalnih službenika, s jednim ciljem a to je stvaranje sinergije i zajedništva poradi osiguranja budućeg ekonomskog razvoja svoje lokalne zajednice.

» Smanji

Što za kupce znači odjeća nekog poznatog proizvođača, ili nova mobilna novotarija nije potrebno dodatno objašnjavtai jer je većinom riječ o proizvodima koji svojim IMENOM privlače veliki broj kupaca. Upravo ti proizvodi jamče svojim kupcima određenu VRIJEDNOST I KVALITETU, a ta vrijednost (očekivanaj od te vrijednosti) čine osnovu razlikovanaj jednog proizvoda od drugog na tržištu u jakim konkurentskim odnosima.
Koncept vrijednosti marke može se sagledavati kroz dimenzije: funkcionalnu, emocionalnu i simboličku.
Funkcionalna vrijednost upućuje nas na to koliko kupci li ciljen skupine percipiraju da određeni proizvod ispunjava ono za što je namijenjen. Simbolička vrijednost govori o onome što želimo kao kupci (pripadnici određene ciljen skupine) pokazati-govoriti o sebi, kakvi mi želimo biti, dok emocionalna vrijednost usmjerava na činjenicu koliko nam s epojedini brand sviđa, koliko ga volimo i koliko smo s njime povezani.
Brand je kao vrijednost iznimno važan za poduzeća. On odražava stvarnu tržišnu snagu pojedinog poduzeća u poslovnom okruženju. Stoga je razumljivo da brandove treba prepoznavati, njima upravljati i nadasve vrednovati. U hrvatskoj prema podacima iz nekih istraživanja 100 najjačih brandova vrijedi oko 9,3 milijarde dolara.(Lider press, posebno izdanje 30.04.2010.)

» Smanji

Brandovi –njihov koncept, ideja i obećanje, dopuštaju prolaz do života potrošača. Upravo je to svojevrsno brandovsko obećanje osnova postojanja branda. Bez obećanja nema niti branda.
Što bi bila Nokia da ne spaja ljude, Što bi bio Volvo da nije siguran automobil, što bi bilo da Toyota nije kvalitetan automobil. Obećanja su dakle osnova postojanaj branda-spajanje, sigurnost, kvaliteta. Dakle, brandovi grad svoj uspjeh na nečemu što ljudima nedostaje. Iz tog razloga se potrošači-kupci na to „nešto“ oslanjaju. Uspješnost ispunjena obećanja branda osnova je stvaranja njegova imidža, slike-percepcije u svijesti potrošača o nekom proizvodu ili usluzi. Pouzdani brandovi, brandovi koji ispunjavaju očekivanja, koji komuniciraju kvalitetu, sigurnost, inovaciju, pouzdanost, brandovi su koji će dugoročno biti uspješni i konkurentni za razliku od onih koji svoje ukupno brandiranje zasnivaju na lošim postavkama, lošem proizvodu ili usluzi ili čak lažnom obećanju. Aktivno lidesrtvo, dobar interni marketing, ohrabrenje zaposlenih, njihova motivacija dati će stvarnu vrijednost brandu da bude konzistentan, sadržajan, te da ne odstupa od svojeg osnovnog postulata-obećanja.

» Smanji

Jedna od razvojnih mogućnosti važnih za gradove jest i razvoj kongresnog turizma. Zapravo, možemo reći da danas u gotovo svakom važnijem turističkom gradu Hrvatske nedostaje kongresni centar. Na svjetskoj razini potražnja za ovom vrstom usluge stalno raste i dosta turističkih prihoda otpada jer u našoj zemlji u u našim gradovima ne možemo osigurati ovu uslugu. Postoje naravno i veliki planovi za gradnju takvih centara no za sada isti nisu razvojno izgledni niti za ovu sezonu 2010. Dugoročni plan izgradnje kongresnih centara u Hrvatskoj obuhvaća grad Zagreb, Dubrovnik, Opatiju i Rovinj. Kongresni turizam velika je korist za grad jer turisti dolaze na takve skupove i dobri su potrošači. Kongresni turizam osim klasičnih usluga smještaja i prijevoza na sebe veže mnoge gradske usluge, od prevoditelja, taksi usluga, večera u restoranima do najma različite opreme. Tržište ovog turizam sve je zahtjevnije. Današnji svjetski trendovi podrazumijevaju čak održavanje i međusobno povezivanje dva ili tri kongresna događaja odjednom u jednom gradu. Kongresni gradski centri pružaju mogućnost razvoja kongresnog turizma, produljenja sezone i privlačenja svjetskih hotelskih lanaca te urbanističkog djelovanja na sam razvoj grada. Novi gradski kongresni centri dakle trebaju biti prilagođeni zahtjevima organizatora i omogućavaju istodobna događanja. Poslovni turizam aktivira gradsku lokalnu ekonomiju cijelu godinu. Iz tog razloga on je iznimno utjecajan na razvoj gradskog poduzetništva, obrtništva i ugostiteljstva. Možemo zaključiti, da bi svaki grad koji je orijentiran na turizam ako osnovnu gospodarsku granu trebao imati kongresni centar povezan i umrežen unutar lokalne gospodarske i turističke mreže.

» Smanji

Naime u prošlom stoljeću samo je 5 % čovječanstva živjelo u gradovima. U 2008.godini ta je brojka premašila 50 %. U posljednjih 20 godina broj stanovnika u zemljama u razvoju povećavao se svaki tjedan za nevjerojatnih 3 milijuna. Budući da u pravilu život u gradovima podrazumijeva informiranije, obrazovanije i sofisticiranije potrošače, umreženije građane, gradske kompanije, posebno, gradske uprave trebaju ponuditi izazovnije, modernije i transparentnije proizvod ei usluge. Trendovi poput komentiranja u stvarnom vremenu ( real time reviews) i masovno druženje kroz društvene mreže ( facebook, twiter i sl.) učinile su građane i kao sudionike u gradskom javnom životu i kao uobičajene potrošače publikom koja očekuje sve više. U takvoj situaciji lokalni političari, gradonačelnici susreću se sve više sa osjetljivim, informiranim i aktivnim društvenim sudionicima. Upravo će nove tehnologije, povećanje, jačanje urbanog stanovništva, nove tehnologije zapravo utjecati na kreatore lokalne politike i lokalna vodstva političkih stranaka. Zbog novih tehnologija i povezanih društvenih mreža „novi“ građani mogu voditi paralelni život , u virtualnom i stvarnom svijetu. Oni su kao dionici ili stakeholderi sve informiraniji, sve umreženiji sve brže međusobno razmjenjuju pozitivna i negativna mišljenja te mogu odjednom komunicirati sa više desetaka istomišljenika. Gradske strukture, žele li približiti svoje poslovanje svojim građanima, poboljšati svoju komunikaciju trebaju svakako uzeti u obzir nove načine komunikacije i širenja pozitivnih ili negativnih vibracija među svojom izbornom bazom. Trendovi koji će ubuduće označiti način vođenja i upravljanja gradovima jesu prije svega sve veća urbanizacija i rast gradova kao lokalnih uprava, interakcija sa građanima, širenje društvenih mreža i njihova korištenja u stvarnom vremenu, masovno umrežavanje, praćenje i rano uočavanje odstupanja u gradskoj politici, brzo komuniciranje i razmjena mišljenja i direktni utjecaj na pojedine događaje (poput direktne donacije internetom, brzog okupljanja kritične mase, veće transparetnosti i slično). Ovi trendovi zasigurno će i u našoj zemlji determinirati buduće razvojne pravce lokalne politike i naših političara. Oni gradovi i njihova vodstva koja na vrijeme prepoznaju vrijednosti umrežavanja, učestvovanja u društvenim mrežama moći će ne samo poboljšati svoj položaj u političkom smislu već će kroz takav način rada djelovati efikasnije, brže i bolje u korist svoje lokalne zajednice.

» Smanji

Čini se da je nova deviza današnjih suvremenih potrošača zadovoljiti potrebu sada i odmah. Takvo ponašanje sve je učestalije. To tvrde i stručnjaci sa internetske stranice trendwatching.com. Bit je ovog novog trenda da potrošači sve žele odjednom, sada i odmah. Potrošači iskazuju nestrpljenje, užurbanost i prezasićenost informacijama. Potrošači danas žele namiriti svoju potrebu odjednom, u jednom dahu. Pojavi ovog trenda ponajprije je pogodovala prevelika količina informacija kojima smo svakodnevno „napadnuti“. Toj količini informacija pogodovala je i dostupnost interneta. Tako danas gotovo svaki kupac može saznati svakojake informacije o nekom proizvodu ili usluzi, dobiti podatke o cijenama, o načinu narudžbe, o novim novitetima. S druge strane, također veliko obilje i količina različite robe pogoduju ovakvom ponašanju. Drugim riječima, kada nam je neka roba široko dostupna pada naš interes za njezinom kupnjom i ne pruža nam toliko zadovoljstvo. Stoga i želja da određeni novitet, novu robu, našu instant želju zadovoljimo odjednom i odmah, u kratkom roku. Tome pogoduje i treći faktor a to je da nas današnje životne okolnosti tjeraju da koristimo svaku priliku sada jer nam je budućnost veoma neizvjesna i promjenjiva. Zašto je ovaj trend za marketere važan. Važan je iz jednostavnog razloga što će on poput još nekih novih trendova izazvati drastične promjene u distribuciji, jednom od elemenata marketing mixa. Kako ? Na način da već sada proizvođači pokušavaju putem instant Internet trgovine, specijalnih uređaja za distribuciju i još niza novih distributivnih novotarija ubrzati plasman i prodaju svojih proizvoda. To će nastavno pogodovati i smanjenju ukupnih troškova prodaje. Dakle ovaj će trend sustavno razvijati tri segmenta distribucije: Internet trgovinu i putem toga socijalno umrežavanje radi razmjene instant iskustava, prodaju putem mobilnih uređaja i prodaju putem specijaliziranih automatskih kioska. Proizvođači prilagodite se , dolazi nova generacija kupaca….

» Smanji

Podosta se gradonačelnika s pravom pita prilikom izrade i razrade plana destinacijskog branda i branda grada općenito da li pojedine eskluzivne građevine, spomenici ili nove arhitekture pojedinih manjih dijelova grada mogu postati nosioci brandinga i atrakt koji će širiti poznatost pojedinog grada u svjetskim razmjerima. Odgovor zapravo leži u tome postoji li ili ne postoji adekvatna strategija, ciljevi i jasna vizija što se u pojedinom gradu želi postići. Kod nas je recimo Zadar sa morskim orguljama i sebi svojstvenim prepoznatljivim preinakama gradske rive, sunčanim satom i sličnim intervencijama na jednom mjestu stvorio relativno uspješan gradski atrakt, atrakt zbog kojega će turisti biti zainteresirani za posjet tom gradu, ali prije svega atrakt o kojemu će mediji pisati i koji će u tom kontekstu širiti pozitivno ozračje i utjecati na stvaranje pozitivnog imagea Zadra u svijesti svih ciljnih skupina, od potencijalnih investitora, do vlastitih stanovnika pa i do turista. Kod ovakvih zahvata važno je da je građevina, kao nositelj prepoznatljivosti originalna, interesantna te da promiče viziju onoga što grad želi biti, onoga po čemu pojedini grad želi biti prepoznatljiv u svijetu. Guggenheim muzej u Bilbau, Opera u Sydneyu neke su od uspješnica koje te gradove uspješno pozicioniraju i promiču u svijetu. Samo takvi jedinstveni zahvati mogu postati atraktom-simbolom privlačnosti i konkurentnosti pojedinog mjesta. No većina zahvata, nažalost su samo skup željeza, stakla i apsolutno ne govore ništa o viziji razvoja grada, o njegovom identitetu, budućim htjenjima i prednostima koje nudi u odnosu na konkurenciju. Napraviti „landmark“ , svojstvenu privlačnost nije toliko do arhitekture koliko je do vizije grada, njegovog gradonačelnika koji želi svijetu ispričati istinitu priču o svojem gradu.

» Smanji

Brandiranje grada nije svođenje grada na robu

Brandiranje grada i izgrađivanje njegove prepoznatljivosti pak treba biti zasnovano i povezano za nekoliko ključnih elementa-atrakta. Prečesto, zapravo mnogi kritičari brandiranja gradova smatraju da se izgradnjom posebnosti i prepoznatljivosti određenog grada grad degradira i svodi na običnu trgovačku robu. Proces brandiranja nekog grada nije svođenje grada na robu, robu kojom netko trguje, netko je voli a netko jednostavno odbacuje.Danas smo suočeni sa globalnom konkurencijom, brzom izmjenom informacija, brzim tehnološkim razvojem. Gradovi koji žele zajedno sa svojom lokalnom ekonomijom konkurirati na svjetskom tržištu, gradovi koji promišljaju marketinški, svjesni su konkurencije među njima samima. Gradovi Italije, Francuske, Njemačke natječu se za ograničena sredstva potencijalnih svjetskih i europskih investitora. Investitori sa svojim ulaganjima mogu doprinijeti povećanju radnih mjesta, povećanju gradskih prihoda i gradskom blagostanju. Kroz proces brandinga gradovi se profiliraju, postaju prepoznatljivi i okrenuti onim ciljnim skupinama i interesima kojima mogu konkurirati i za zadovoljavanje kojih raspolažu odgovarajućim lokalnim resursima. Branding za gradove, nije isključivo izrada vizualnog identiteta i logotipa. To dolazi na kraju. Proces je brandinga gradova mnogo složeniji i u konačnici bi uz ostale relevantne struke, osobito urbaniste,arhitekte, konzervatore, event managere, trebao doprinijeti profiliranju i izgradnji takvog gradskog proizvoda i gradskog razvoja kao i ukupnog gradskog vizualnog izgleda i identiteta kroz određeni nivo opremljenosti, razvoj bazne infrastrukture a sve u cilju garantiranja određenog nivoa usluga i kvalitete istih potencijalnim korisnicima, našim ciljnim skupinama. Intencija je brandiranja stvoriti svojevrstan standard svih gradskih usluga, gradske sigurnosti, gradskog obrazovanja, gradskih atrakata, dakle gradskih pogodnosti za određene ciljne skupine kako bi ih u šumi gradova konkurenata privukli i iskoristili radi maksimizacije dobrobiti i koristi za cjelokupnu lokalnu zajednicu. Atrakti su ono što karakterizira određeni segment, ono zbog čega su najčešće turisti voljni odabrati i boraviti u nekom gradu. Atrakti mijenjaju odnos gradova prema posjetiteljima. Dakle, atrakti nemaju funkciju upakiravanja ili zamagljivanja „svijesti“ potencijalnim ulagačima, turistima ili domaćem stanovništvu. Njihova je osnovna funkcija ostvarivanje prepoznatljivosti nekog grada. I stoga ne smijemo i ne trebamo kroz prizmu brandiranja i isticanja određenih pogodnosti smatrati da određeni grad svodimo na robu. Tako je Dublin poznat po svojoj glavnoj ulici koju turisti iz cijelog svijeta posjećuju radi muzike, zabave i piva. Praške pivnice jedne su od najpoznatijih u svijetu. Zagreb je poznat po autoshowu, Split po boat showu, Pula po Areni i velebnim koncertima. I ti eventi zapravo čine prepoznatljivost i konkurentsku prednost u odnosu na druge gradove, ali i njihov lokalni razvojni zamašnjak.
Brandiranje grada, kao što sam već napomenuo mora dotaknuti sve interesne skupine i lokalnu vlast, mora biti njihov zajednički produkt, s konačnim ciljem razvoja, unapređenja i poboljšanja vlastite lokalne zajednice, dakle radi nas samih a ne radi pojedinaca i isključivih profitnih interesa.

» Smanji

Branding i profit -komentar

U svim mojim dosadašnjim radovima rukovodio sam se tezom da proces brandiranja gradova ne bi smio biti čisto profitni. Mišljenja sam da je za svaku lokalnu zajednicu jako loše kada jedan ili dva gospodarska subjekta diktiraju njezin budući razvoj, vizualni identitet pa i sam koncept gradskog branda isključivo na svojim djelatnostima te bez lokalne zajednice i učešća svih interesnih skupina koji bi trebali odrediti put vlastitog razvoja. Otuda i moja konstatacija i bojazan. Naime, definirane ciljne skupine promatraju se sa stajališta ukupnog gradskog proizvoda, gradskih prihoda i svih gradskih koristi. Dakle, brandiranje kao proces nije usmjereno na stvaranje profita u npr. nekom turističkom poduzeću ili industriji već na maksimizaciju svih koristi koje pojedini grad, sve njegove ciljne skupine i zajednice mogu imati od određenog prepoznatljivog turističkog prometa ili pojačanog gradskog izvoza ostvareno kroz poreze, prireze, nova radna mjesta, veći gradski proračun i tome sl. Cilj je brandinga gradova dakle stvoriti uvjete i prepoznatljivost grada tako da svi njegovi činitelji, sve njegove ciljne grupe kroz vlastito bolje poslovanje razvijaju lokalnu zajednicu u kojoj djeluju i rade te da maksimiziraju ukupne koristi za svoj grad od vlastitog poslovanja, naravno uzimajući u obzir i vlastite interese obično izražene u profitu. Lokalno vodstvo treba u tom smislu pronaći adekvatnu mjeru i znati do koje granice može i smije koristiti branding alate a da to ne pređe u komercijalizaciju, neukus, kič i dodvoravanje bilo kojem subjektu ili pojedincu što u konačnici na kraju može postati umjesto razvojnog procesa, suprotan zapravo destruktivni proces. Kada znamo što želimo, kada imamo jasne ciljeve, jasnu viziju budućeg razvoja našeg grada, kada znamo koje su nam ciljne skupine interesantne, kada smo odabrali ključne atrakte i pozicionirali naš grad te kada znamo kakav ćemo im proizvod ili uslugu ponuditi, tada razmišljamo marketinški. Želimo li da to naše promišljanje postane prepoznatljivo, jedinstveno, diferencirano od drugih gradova, naših konkurenata, tada moramo naš grad brandirati. To je suština brandinga i konkurentnosti gradova.

» Smanji

Danas poslovni ciklusi i procesi više nisu zadani i lako prepoznatljivi. Poduzeća se nalaze i posluju u izrazito turbulentnim okolinama. Te turbulencije sada su postale gotovo dnevne a manifestiraju se stalnim promjenama na tržištu. Ulazak novih konkurenata, globalna kompeticija, ogroman broj supstituta, nesigurnost pravnih normi, sve su to pokazatelji da se danas manageri više nego ikada bore sa velikim brojem nepoznanica. Nepoznanice čine turbulenciju. Svijet je povezaniji nego ikada. Informacijske i komunikacijske tehnologije skratile su sve oblike komunikacije. Upravo ta globalna komunikativnost, brza razmjena informacija, brzi prijenos znanja dodatno nadražuje okoline u kojima poduzeće posluje i stvara sve veću nesigurnost i promijenjljivost. U budućnosti će prema Kotleru, turbulencija postati svakodnevnica. U tim uvjetima klasični instrumenti marketinga biti će nedostatni. Novi marketinški instrumentarij morati će pronaći adekvatne alate kojima će se poduzeća moći prilagođavati u takvoj promijenjljivoj okolini i koji će omogućiti stalno prilagođavanje promijenjenim zahtjevima kupaca možda kod nekih usluga i na dnevnoj bazi. Novi mediji, internetske socijalne mreže, direktno komuniciranje s kupcima, brze inovacije, novi pristupi brandingu, brze modifikacije proizvoda sve su to trendovi s kojima se napredne tvrtke već sada susreću. Dakle, u budućnosti čeka nas još brži i efikasniji marketing i još izbirljiviji, educiraniji i informiraniji kupci.

» Smanji

Kad govorimo o brandu ne govorimo isključivo o komunikaciji, već o proizvodu ili usluzi u svojoj ukupnosti kako bi zaradili kod kupaca vlastitu reputaciju. Suočeni sa trenutnim financijskim problemima sve je više kupaca koji brandove zamjenjuju generičkim konkurentima ili jefitinijim kopijama. Stoga poduzeća moraju pronaći načine kako zadržati ili povećati vrijednost svog branda a da pri tome ne izgube cijenu ili svoj image. Važna je lekcija svima da je potrebno stalno raditi na jačanju vlastitog branda. Snažan je brand relevantan i neodoljiv svojoj ciljnoj skupini. Snažan brand ističe se pred konkurencijom, on je različit i ima relevantan image. Kupci se osjećaju važnima kada ga posjeduju. Smatraju da su dobili-kupili nešto posebno. Jak brand očituje se i u ne pretjerivanju s obećanjima. Jak brand je usklađen sa svojim obećanjima i nikada ne promovira ono što nije. Snaga branda mjeri s edakle načinom na koji ga kupci kupuju, doživljavaju ili rabe. Jaki brand ispunjava obećanja kupcu, jer ne zaboravimo, upravljanje brandom čini stalna borba između kupca i proizvođača. Kupac se bori za ono što mu je obećano i to želi dobiti, a proizvođač se bori za kupčevu naklonost i lojalnost, odnosno vjernost marki.

» Smanji

U posljednje vrijeme dosta sam osobno napisao glede mogućnosti brandiranja i razvoja naših gradova, osobito malih gradova. Danas kada slušamo najave vlade o izradi Zakona o plaćama za lokalne službenike čini mi se da sam sav svoj trud uložio uzalud. Pitam se da li ćemo ikada doživjeti rast i razvoj ukupne državne ekonomije kroz gradove kako nam poručuje Jane Jacobs u svojoj knjizi. No vratimo se brandingu i brandiranju gradova. Tko može takve pa i manje zahtjevne projekte, kao što su recimo razvoj sportskog turizma ili isključivo bavljenje poticanjem lokalnog gospodarstva bez efikasnih i motiviranih kadrova. ZAKONOM O PLAĆAMA Vlada nekritički i bez posebnih analiza svodi sve gradove i općine u isti koš. Pa će tako i uspješni gradovi, gradovi koji uopće ne koriste državna sredstva biti svedeni na nekakve zaseoke sa ispodprosječnim kadrovima kakve na kraju krajva i država gomila u svojoj upravi. Rupa u državnom proračunu na ovaj s enačin zasigurno neće smanjiti. Nažalost sada će i efikasne i neefikasne uprave postati još neefikasnije. A štetu će naravno ponovo otrpjeti građani i gospodarstvenici. Dakle, poduzetnici naši Vlada vam je poslala jako jasnu poruku, želimo još neefikasniju i slabiju lokalnu upravu kako bismo još brže uništili i ovo mlo što nam je ostalo od naše regije i države. A kada svi namještenici podignu tužbe zbog kršenja Ustava i Eurposke povelje, pa kada dobiju spor, onda ćemo morati opet svi mi to zajednički platiti i to s kamatama.

» Smanji

U naprednim ekonomijama pa i u našoj zavladala je recesija. Smanjena su ulaganja, iz dana u dan povećava se nezaposlenost, proizvodni i trgovački pogoni širom Europe i svijeta zatvaraju se. Iz dana u dan gospodarske situacije najrazvijenijih zemalja mijenjaju se. Trenutno smo gotovo svi sigurni da će ova ekonomska recesija prouzročiti fundamentalne promjene ne samo onoga što smo do sada proizvodili već i načina na koji smo to proizvodili a iznad svega i gdje smo proizvodili. Sa stajališta teritorijalnog i regionalnog pa i gradskog razvoja, za očekivati je još veći bijeg kapitala u najjeftinija odredišta sa najnižim troškovima osobito u dijelu radne snage. Nova restrukturiranja svjetske ekonomije koja se već događaju ali koja će i uslijediti u narednih 5 godina osjetiti će osobito gradovi. Ta restrukturiranja obuhvatiti će nove padove i gubitak proizvodnih radnih mjesta kao i selidbu – zatvaranje određenih pogona. Osobito će se to odraziti na punjenje gradskih proračuna, uredno podmirivanje dugovanja te nadasve uredno poslovanje. Nove konkurentske djelatnosti, osobito uslužne, biti će potrebno uvesti u takve nove, oštećene lokalne ekonomije. Veliki napor u narednim godinama, gradovi i njihovi gradonačelnici morati će usmjeriti u aktiviranje i razvoj kako vlastitih gradskih tako i regionalnih razvojnih agencija, gdje će iste morati doživjeti pretvorbu iz čisto kreditno-garantnih u izvozno promotivne a još i više u privlačenje novih poslova kojima će gradovi moći restrukturirati svoje ekonomije uz zadržavanje barem većeg dijela zaposlenosti. Najvažniji ciljevi dakle gradskih ekonomija moraju biti prije svega, privlačenje novih poslova, razvoj novih djelatnosti, zamjena i restrukturiranje nekonkurentnih poslova te usmjeravanje ulaganja u sve zone grada od nekretnina do proizvodnih pogona. No uz porast želja za privlačenjem novih investicija, novih poslova raste i konkurencija među gradovima, što je i normalno jer se kao i do sada, a u buduće još i više veliki broj gradova uključuje u utrku za relativno oskudna kapitalna sredstva. U tom poslu svi ne pobjeđuju. Konkurencija među gradovima zapravo je izraz normalnog funkcioniranja kapitalističkih ekonomija.Iako uvijek prisutna, ona fluktuira iz slabije u jaču i obratno i to prvenstvenog zbog sposobnosti pojedinih gradova, gradova brandova da u određenom razdoblju privlače ili budu dio najatraktivnije ponude na tržištu lokalnih ekonomija i sposobnosti pridobivanja novih ulaganja. Razmišljajući nadalje, gradovima će koncepti urbanog marketinga postati sve zanimljiviji. Primarno, instrumenti urbanog marketinga morati će se usmjeriti ka lokalnom gospodarskom razvoju, promociji grada i ohrabrivanju privatnih javnih partnerstva u svim poljima lokalnog gospodarskog razvoja. Sekundarno, urbane marketinške napore biti će potrebno usmjeriti i u šire područje, u stvaranje pozitivnog gradskog okružja u svim aspektima gradske politike, ne samo lokalne ekonomije već i socijalnog, društvenog i kulturnog standarda. Jer za realizaciju novih poslova potrebna je dijelom i nova radna snaga. A nova radna snaga pratiti će nova zaposlenja radije i zadovoljnije ako je mjesto u koje ide ugodno za život, sa svim povoljnostima od škola do vrtića pa sve do kazališta i sportskih manifestacija. Uloga je marketinga razmjenom proizvoda ili usluga utjecati na zadovoljenje potreba kupaca i to istraživanjem, segmentiranjem i pozicioniranjem. U stvarnosti, marketingom ciljamo na zadovoljenje osnovnih potrošačevih potreba i brinemo se za njegovu dobrobit. U javnom sektoru također se primjenjuju načela i principi marketinga. Urbani ili gradski marketing usmjeren je na gradske usluge, podizanje konkurentnosti, privlačenje investicija, poboljšanje vlastitog imagea te stvaranja zadovoljnih građana kroz stalnu brigu za njihovu dobrobit. Urbanom rekonstrukcijom, zahvatima na infrastrukturi, poboljšanjem rada gradskih institucija gradovi mogu poboljšati svoju konkurentnost te direktno utjecati na privlačenej novih ulagača. Novi pak ulagači stvoriti će na temelju uloženog kapitala nova radna mjesta i dati nove prihode za gradski proračun. Odakle početi? za početak svi gradski oci moraju prepoznati potrebu iskorištavanja marketinškog instrumentarija te oformiti tim koji će utvrditi na bazi istraživanja koji se gradski dijelovi mogu prenamijeniti, što nedostaje u gradu, što je moguće realizirati i kome je to moguće ponuditi na tržištu. U skladu stim pripremiti će se i adekvatna promocijska kampanja. Urbana rekonstrukcija i savladavanje marketinških principa dugoročna su rješenja i ne daju rezultate koji političarima trebaju odmah i sad. Rekonstrukcija i prenamjena urbanih dijelova nekog grada, izgradnja novih zahtjevan je i dugoročan posao. No konkurentnost nekog grada i izgradnja njegovog imagea ne mogu se ostvariti preko noći. Zato je odmah potrebno prihvatiti se posla.

» Smanji

Komunalno gospodarstvo obuhvaća dio državnog ali i lokalnog gospodarstva koji se odnosi na pružanje komunalnih djelatnosti koje zbog svojih specifičnosti i javnosti iziskuju posebno uređenje. Posebnosti komunalnih usluga zapravo proizlaze iz njihove važnosti za naše društvo. Komunalne usluge omogućavaju nam sadašnji urbani način življenja. Zakonom o komunalnom gospodarstvu određene su djelatnosti: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i prijevoz putnika, obavljanje dimnjačarskih poslova te održavanje javne rasvjete. Komunalne usluge obavljaju se kao javna služba.

Komunalno gospodarstvo sastavni je dio svakog grada i njegove lokalne ekonomije. U upravljanju gradovima, komunalnim gospodarstvom i gradskom infrastrukturom gradski se čelnici susreću sa nekoliko osnovnih problema: razvojnim, ekološkim, financijskim, socijalnim i funkcionalno-komunalnim. Lokalne politike u upravljanju povjerenom im infrastrukturom često zbog manjka novaca i sporog procesa političkog odlučivanja zanemaruju glavne komunalne probleme te osporavaju važnost ulaganja u rast i razvoj komunalnog sustava koji čini kičmu svakog zdravog grada.

Danas su evropski ali i hrvatski gradovi suočeni sa brzim rastom stanovništva, jer činjenica je da nikada kao do sada malo stanovništva nije živjelo na selu a toliko u gradovima(od 2007. prvi puta u ljudskoj povijesti živi više ljudi u svijetu gradovima nego li u ruralnom dijelu). Zapravo su gradovi postali ne samo okosnica urbanog življenja već i okosnica lokalnog pa i nacionalnog rasta i razvoja u svakom pogledu. Do 2015. u velegradovima će živjeti preko 350 milijuna ljudi. U ovoj situaciji mnogi gradovi bilježe velike infrastrukturne probleme zbog nedostatka financiranja, izostanka privatnog kapitala u segmentu komunalnog gospodarstva te manjka vizionarstva i spremnih razvojnih komunalnih projekata.

Niti jedan hrvatski grad neće moći napredovati, razvijati se, biti konkurentan, ukoliko ne bude riješio svoj bazni proizvod-baznu infrastrukturu. Bazna infrastruktura garantira sigurnost, mogućnost privlačenja stranog kapitala, ravnomjerni razvoj i stabilnu gradsku lokalnu ekonomiju. U svim sektorima komunalne infrastrukture u Hrvatskoj potrebno je potaknuti informatizaciju i brza interventna rješenja zasnovana na novim elektroničkim uređajima i protokolima. Tako je London informatizirao javni transport, pospješio informiranje putnika a prometna zagušenja i gužve smanjio za 16 %, uz znatno smanjenje emisije CO2. Digitalizacijom 250 milijuna dokumenata, rodni list, smrtni list, vjenčani list unaprijeđena je komunikacija svojim građanima. Za razliku od Londona, peking je također dio svojih komunalnih napora usmjerio u transport posebnim vlakovima koji su uz veću brzinu i štedljivost i racionalniji jer u vlak iste dužine u novoj generaciji stane 25 % putnika više. Peking je uložio i u jedan od modernijih sustava za pročišćavanje vode. Isto vrijedi i za Sao Paolo, koji je također uložio u pročišćavanje voda. U Sao Paolu razvijen je prvi digitalizirani radiološki odjel. Grad beč može se pohvaliti sustavom cjelovitog upravljanja prometom u gradu, sustavom podzemnih garaža, vioko-tehnološkim metro vlakovima sa 30 % manjom potrošnjom energije.
Novi urbani i komunalni izazovi za hrvatske gradove već su pred vratima lokalnih uprava. Ispravnim planiranjem, uključivanjem privatnog kapitala te aktivnim investiranjem u baznu infrastrukturu većina hrvatskih gradova mogla bi unutar slijedećih 5 do 10 godina biti infrastrukturno spremna za nove gospodarske i društvene izazove. Jer trebamo isto tako znati da se u Hrvatskoj danas tek 35 % otpadnih voda pročišćava, da je samo 60 % stanovništva priključeno na kanalizacijsku mrežu te da je tek 70 % stanovništva priključeno na stalni vodni priključak. Dakle, potreba za gradnjom uređaja za pročišćavanje vode, kanalizacije neupitna je. U Hrvatskoj danas isto tako nastane 253 kg otpada po stanovniku, te više od 100 000 tona opasnog tehnološkog otpada, dok ej organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada obuhvaćeno tek 53 % ukupnog našeg stanovništva. Mali je broj gradova koji imaju uređeno odlaganje komunalnog otpada.

Sva ova prethodno navedena problematika upućuje nas na razmišljanje o našoj komunalnoj infrastrukturi, o našim lokalnim vodstvima i politikama te o njihovom zalaganju za našu baznu infrastrukturu. Razvoj osnovne „kičme“ svakog grada, javni promet, kanalizacijska mreža, vodoopskrba, parkiranje i energetika nužni su prioriteti za gotovo svaki hrvatski grad u narednom razdoblju. Bez kičme grada nema niti lokalnog razvoja, niti lokalne ekonomije i lokalnog izvoza. Rast i razvoj svakog grada ovise o njegovoj baznoj infrastrukturi.

» Smanji

Inovacija je prema jednoj od brojnih definicija primjena nove i poboljšane ideje, ili postupka, nekog novog dobra, neke nove usluge ili novog procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni. U uvjetima jake konkurencije, zasićenog tržišta tvrtke koje ne napreduju kroz inovacije, nove ideje stagniraju i na kraju najčešće i odumiru. Tvrtke koje su za razliku od toga inovativne, napredne, tvrtke koje ulažu u svoj ljudski kapital stalno napreduju i jačaju svoju konkurentsku sposobnost. Isto vrijedi i za gradove i njihove uprave. Gradovi se mogu suočiti sa odgovarajućim infrastrukturnim i društvenim izazovima lakše i ekonomičnije ukoliko uspiju poboljšati svoju razinu inovativnosti. Inovativnost se prvenstveno očituje kroz primjenu novih tehnologija, usvajanje novih znanja i metodologija, razvoj vlastitih postupaka koji omogućavaju fleksibilnije poslovanje lokalne uprave i bržu prilagodbu ukupnog javnog aparata novonastalim uvjetima poslovanja. Inovacija unutar lokalne uprave ne može biti forsirani pristup odvojen od učesnika koji bi ju trebali primijeniti. Inovativnost se danas unutar lokalne uprave obično javlja u trenutku nekog izrazitog događaja, recimo krize ili značajnog opadanja lokalnog gospodarstva ili poticanjem od strane pojedinaca. Takav proces nije standardiziran, sustavan i nije dugoročan. Samo sustavnim i cjelovitim svakodnevnim unapređenjem i poboljšanjem uz razvoj organizacijske kulture koja podržava i prihvaća nove inovativne pristupe u vlastitom poslovanju dugoročno neka lokalna uprava za sebe može reći da je inovativna i napredna. Inovacija dakle mora postati sustavni proces koji će omogućiti gradovima stalno prilagođavanje novim uvjetima poslovanja i života.

» Smanji

Identitet nekog grada sa stajališta brandinga čine sve one vrijednosti, očekivanja, kulturna nasljeđa, prirodne datosti, dakle sve ono po čemu je neki grad prepoznatljiv i jedinstven, odnosno različit u odnosu na konkurente i to u pozitivnom ili negativnom smislu. Svaki grad ima svoj identitet, bez obzira na to da li je započeo ili nije s procesom izgradnje vlastitog branda. Identitet grada svakako ovisi i o urbanoj kvaliteti mjesta. Urbanu kvalitetu mjesta čini niz urbanih elemenata kao što su socio-kulturološki, prirodni, turistički, gospodarski, dakle sve ono što neki grad u određenom trenutku ima na raspolaganju i što može ponuditi na međunarodnom tržištu. Identitet grada stvara se na bazi različitih interakcija velikog broja „gradskih“ čimbenika (mogućnosti kupnje, umjetničke izložbe, koncerti, religijski objekti, parkovi, financijski centri, prometna infrastruktura…) kao i vlastite identifikacije koju svaki stanovnik pronalazi u svom gradu i koja se većim dijelom kasnije prepoznaje kao određeno zajedničko mišljenje – poistovjećivanje grupe odnosno većine stanovnika sa svojim gradom.

Za razliku od toga, pojam branda ili marke obuhvaća skup asocijacija, emocija, impresija koje se stvaraju o pojedinom objektu ponude na tržištu, u ovom slučaju grada. Identitet marke grada i postojeći identitet grada u pravilu su različiti prije izgradnje marke grada. Identitet marke grada predstavlja nadogradnju i unapređenje postojećeg identiteta ili njegovo usmjeravanje ka željenom budućem prepoznatljivom novom identitetu koji je recimo prepoznat i definiran na osnovi novih očekivanja ciljnih grupa, na osnovi provedenih istraživanja te na osnovi nove ili izmijenjene urbane marketing politike nekog mjesta.

Danas je u Hrvatskoj nekoliko gradova ozbiljnije započelo baviti se brandiranjem i razvojem vlastitog indentiteta grada. Tako su Pula, Varaždin, Karlovac i Samobor već započeli s jednim dijelom priprema na izgradnji vlastitog branda i indentiteta. No sagledavano u cijelosti, brandiranje gradova još nije zaživjelo u našoj zemlji. Nažalost čini se da je i problem brandinga u lokalnim zajednicama prešao iz sfere stručnih i nezavisnih rasprava u sferu politikanstva pa je stoga i njegov razvoj limitiran pojedinačnim političkim interesima i volji manjinskih skupina.

» Smanji

Prema autoru Martinu Lindstromu koji je nazvao Apple religijom, stvaranje branda slično je stvaranju kulta štovatelja. Ovakvu je izjavu dosta teško prihvatiti no činjenica je da svaki dobar brand manager teži da kod potrošača stvori jake emocije, emocije koje će tog potrošača tjerati na vjernost i vjerovanje. Religija i branding imaju niz sličnosti. Prema Lindstromu, vjernici i fanovi dijele jednak osjećaj pripadnost i lojalnosti brandu/vjeri. Postoje brandovi koji ne samo da okupljaju mnoštvo korisnika/fanova već ih i međusobno povezuju kroz razmjenu iskustava, komuniciranje čime se zapravo širi utjecaj tog branda (vjere) kroz masu potrošača (vjernika). Druga sličnost je konkurencija. I brandovi i religija imaju oponente. Jedni se svrstavaju u druge religije a brandovi se suprostavljaju međusobno jedan drugome u istoj branši. I religija i branding autentični su i konzistentni. Unatoč stalnim promjenama svaki proizvod ili usluga (brand) mora nastojati biti konzistentan jer se time stvaraju lojalni kupci. Neka istraživanja pokazala su kupci lojalni brandu dok se tri puta ne razočaraju. To je jako veliki raspon. Dakle određenu marku automobila kupiti ćemo čak 3 puta prije nego li odaberemo drugu. Ako sada kod tog proizvoda nismo konzistentni događati će se razočaranja kod kupaca što će neminovno rezultirati gubitkom lojalnosti. I vjernici se slično ponašaju prema svojoj religiji i crkvi. Ukoliko njihova religija počinje značajno odstupati od svojih temeljnih načela i principa, dakle kada postaje nekonzistentna tada se počinje raspadati, a posjećenost instituciji i broj vjernika opadaju. Nadalje, i branding i religija teže stvaranju savršenstva, savršenog proizvoda i prikaza savršenstva, posebnih izuzetnih situacija. Logotipi ili religijski simboli imaju gotovo istu misiju, veličanje branda/religije. Kad tome dodamo još i malo misterije i rituala i gotovo smo iscrpili sve poveznice brandinga i religije koje su čini se značajne. Čini se da je Lindstrom u pravu kada tvrdi da se brandovi žele ponašati kao religije jer žele živjeti vječno.

» Smanji

Brandiranje kao proces osmišljavanja opipljivih i neopipljivih obilježja nekog proizvoda ili usluge postao je jedan od osnovnih dijelova poslovanja počevši od malenih tvrtki pa do multinacionalnih kompanija. Upravo, je snaga branda,onaj poticaj koji jamči dobru prolaznost proizvoda ili usluga na tržištu.
Kako je današnji svijet uvelike ukalupljen u globalizacijske procese, tako se i javljaju novi gospodarski i politički subjekti koji žele i moraju biti brandirani kako bi postali konkurentni.
Jaka tržišna utakmica za ograničenim resursima, gospodarskim ulaganjima, turistima i atraktivnim kadrovima tjera države i gradove na razmatranje procesa brandiranja i pretvaranja sebe u marku-brand kako bi osigurali poznatost i lojalnost kod potencijalnih korisnika usluga. U jakom tržišnom natjecanju, u okružju jake konkurencije važno je isticati raznolikosti i posebnosti pojedinog područja, te time privući što je moguće više ulagača i turista.

Dakle, posve je jasno da se danas i Države i Gradovi natječu s drugim gradovima iz cijelog svijeta. Za njih je od najveće važnosti dozvati i što je više moguće pogodnih ulagača,osigurati što bolji vlastiti imidž, kako bi na kraju lokalno, domaće bilo zadovoljno što živi na tom prostoru. Brandiranje je šproces koji pokriva sve to navedeno. Osnovna razlika između brandiranja ‘klasičnih’ proizvoda i usluga u odnosu na države i gradove je razlika u vlasničkoj strukturi – gradovi i države nemaju vlasnika, ali imaju takozvane “dionike” ili stake holdere.To su lokalni stanovnici, vladine i nevladine institucije, neprofitne udruge, lobi grupe, sama vlada, pa i sve velike tvrtke čija su središta locirana da li u jednoj državi ili u jednom gradu. Sve to čini esenciju mjesta, njegovu bit i svrhu, i na njih je prvo
potrebno utjecati.
Također, jedna od važnih razlika između „običnog“ brandiranja i brandiranja država ili gradova, je da se brand, odnosno marka komercijalnog proizvoda može reducirati na samo jedan ili nekoliko segmenata-elemenata. To nije moguće učiniti sa gradovima ili državama. One su puno kompleksnije, puno je više utjecaja, puno je više dionika u cijelom procesu. Proces brandiranja gradova i država nije jednostavan i dugotrajan je. Dugotrajnost je prisutna ponajviše radi potrebe mijenjanja same slike grada ili države, izgradnjom infrastrukturnih projekta i kreiranjem atrakta-prepoznatljivih osobina i oblika. Branding države ili grada nije promocijska kampanja. Tek nakon nekoliko godina rezultati postaju vidljivi, a nakon deset do petnaest godina može se kazati i zaključiti je li proces uspio ili nije.

» Smanji

Kritika suvremenog marketinga

Neke od brojnih definicija marketinga kažu za marketing da predstavlja pružanje zadovoljstva kupcima za određeni profit, odnosno, da je marketing kreiranje proizvoda prema željama i potrebama kupaca. Kotler je već odavno definirao marketing kao društveni proces koji putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima omogućuje pojedincu da dobije ono što mu je potrebno ili ono što želi. Međutim danas se sve više zapitkujemo, može li marketing i dalje opravdavati takvu tezu? U teoriji, bitna je stavka suvremenog marketinga odnos s kupcem. Nepobitna je činjenica da marketing započinje i završava s kupcem, a cilj marketinške koncepcije zapravo leži u dobiti koja se ostvaruje putem zadovoljstva potrošača, a ne putem količine prodaje.

No nažalost, danas se sve više suvremeni marketing koristi otuđenošću čovjeka modernog doba, njegovim svakodnevnim frustracijama, njegovim nezadovoljstvom, da bi iz takvih negativnih postavki stvarao i prikazivao iluzijska zadovoljstva na osnovi kojih bi se trebao naknadno stvarati profit. S toga se s razlogom i mi marketeri moramo zapitati je li zapravo današnji marketing zanemario činjenicu da mu je osnovna svrha, osnovna ideja postanka, postulat zapravo prepoznavanje i ispunjavanje potreba i želja ljudi kroz kreiranje adekvatnih proizvoda ili usluga, ili se jednostavno današnji marketing prilagodio potrebama tržišta zanemarivši određena etička i moralna načela našeg društva. Nismo li mi marketeri svi zajedno u tome pogriješili i pretjerali, u tom stalnom traženju i prepoznavanju novih potreba i želja, u toj trci za profitom, želji za liderstvom. Nismo li se potpuno udaljili od stvarnog cilja rješavanja problema kupca i pretvorili ga u gutača mnoštva nepotrebnih proizvoda.
U modernoj demokraciji kakvu mi danas poznajemo, čovjek je nažalost postao obična roba, proizvodni entitet koji je sveden na puko preživljavanje, svakodnevnu rutinu bez imalo razonode, bez ikakve mogućnosti za kreativnošću. Još je veća žalost što nas u to mediji svakodnevno uvjeravaju. U posljednej vrijeme svakodnevno smo izloženi pritisku smanjivanja radnih mjesta, otkazima, uvjetovanih globalnom ekonomskom krizom. Ljudi se otpuštaju na isti način kao što djeca odbacuju potrošene igračke. Radna snaga je za poduzetnike roba. Najveća opasnost pak leži u tome da je naše društvo toga svjesno te da to doživljavamo kao običnu stvar, sami sebe moramo prodati da bi zaradili za puko zadovoljenje potreba. Zašto je to tako?
Osjećaj otuđenosti, izoliranosti, nemoći, beznačajnosti javlja se prvenstveno zbog čovjekovog izdvajanja i nepostojanja vidljive prisile, zbog sve veće instrumentalizacije i manipulacije društvom od strane dominantnih grupa i pojedinaca koje posjeduju moć i vlast. Isto tako ne smijemo zanemariti i činjenicu da smo izloženi konstantnom bombardiraju gomilom informacijama, što nam daje osjećaj lažne obaviještenosti i informiranosti. Prosječan čovjek ne pristupa svim informacijama i vijestima kritički, već samo upija pročitano, bez razmišljanja da li je napisana vijest korektna, i da li je uopće informacija točna. Takav pojedinac, nažalost lišen je bilo kakve individualizacije i kritičkog mišljenja i podložan je marketinškim utjecajima sa svih strana.
Suvremeni svijet u kojem živimo svakodnevno je uz niz različitih vijesti, osvrta i informacija, dodatno ispunjen raznim promotivnim porukama i marketinškim trikovima koji «vrebaju» sa svih strana na potencijalne kupce. Čini se kako marketing sve više ima jak utjecaj na čovjeka i njegovu etičnost. Nova dilema koja se često ponavlja u teorijskim razmatranjima utjecaja marketinga jeste zapravo pretvara li marketing društvo u svojevrsne stereotipe. Ono što vidimo na reklami s time se nažalost pokušavamo poistovjetiti. Zapravo, čini mi se da se ljudi danas rađaju „marketinški obrađeni“. Od malih nogu živimo u sinergiji s marketingom i promocijom. Djeca prepoznaju različite slogane, promotivne pjesmice i proizvode. Od ranih nogu, naša djeca, čim čuju neku poznatu pjesmicu ili slogan počnju isti vrtjeti u svojim mislima. Ne čini li nas to svih, sve nas ljude, svojevrsnim robovima vlastite potrošnje, vlastitog marketinga.

Danas marketing za sobom povlači sve više određene negativne, forisrane potrošnje. U pojedinim promotivnim porukama možemo vidjeti pretjeranu demonstraciju lagodonog života, savršenih obitelji, visokog životnog standarda, skupocjene jahte s kojih se smješkaju modeli savršenih proporcija….Kakvu poruku to zaista odašilje u svijest potrošača?. Godine 1984. javio se pojam kulturne diverzije, kao odgovor na prethodna razmišljanaj i teze. Cilj je isticanja određenih različitosti i otpora kroz promocijske aktivnosti zapravo kritizirati na svojevrstan kreativan način osnovnu ideju marketinga, da zato što određeni proizvođač kupuje svoj put u naš javni prostor- mora pasivno prihvatiti kao jednosmjerni tok informacija. Kulturna diverzija kao pokret nam zapravo pokušava otkriti pravu istinu ispod naslaga „reklama“. Međutim i takvo isticanje različitosti kroz kulturnu diverziju također ima za cilj stvoriti određeni prodajni potencijal, Velike marke ( Diesel, Nike, Sprite..) i same koriste kritiku marketinga u svojim reklamama.

Svijet ujedinjen Benettonovim sloganima, ipak ne bojkotira Nikeove proizvode zbog njihovi izrabljivačkih tvornica. No ukupno gledajući, možda i nije prekasno da se i stručnjaci kao i teoretičari marketinga uključe u pozitivnu kritiku suvremenog marketinga te da kroz promicanje etike, društvenih i moralnih postulata našeg društva uspijemo smanjiti negativne utjecaje svakodnevnih promotivnih poruka kojima smo izloženi.

To može i treba svakako značiti otvorenu kritiku i borbu znanosti koja se bavi marketingom protiv svih vrsta neetičnog poslovanja protiv pojedinih tvrtki i poduzeća koja prije svega izrabljuju sve oko sebe. Povezivanje gradova koji vode istu bitku, zabrane otvaranja pogona , otežavanje pristupa tržištu, u konačnici može značiti da se jauci djece iz požara u tvornici igračaka u nekom udaljenom, zaboravljenom mjestu, čuju jasno i glasno ispred pojedinog trgovačkog centra. Vrijeme je da svi preuzmemo odgovornost za naše buduće naraštaje te da masovnu potrošnju, masovna ponašanja, globalne trendove usmjerimo ka nama samima ka našem stvarnom zadovoljstvu, napuštajući pri tome idealan svijet promotivnih poruka. Svojevrsna homogenizacija oko ovih ideja i pružanje aktivnog otpora kroz teorijsku kritiku i transformaciju marketinga daje nam osnovu za značajnu globalnu komunikaciju. Povezivanje studenata, profesora, marketinških stručnjaka, teoretičara, širom svijeta stvara novu globalnu mrežu koja uvelike može poboljšati život čovjeka. Na kraju se nameće pitanje mogu li se ljudi bez obzira na kontinente koji ih dijele, rasu, nacionalnost povezati i međusobno si pomagati zahvaljujući suvremenom marketingu? Ili marketing i dalje za sobom povlači mnogo više negativnih učinaka nego što pozitivno djeluje na ljude? Na svakom pojedincu ostaje da sam prosudi što je najbolje za njega, te da bez obzira na moderne trendove ostane dosljedan sam sebi i svojim stavovima uz uvažavanje tuđih.
Možda će jedan od načina dugoročnog opstanka marketinškog sustava, ali na zadovoljstvo potrošača jednako kao i proizvođača, biti sve veći individualni pristup kroz osobni marketing i osobnu interakciju proizvođača s kupcima na način da kupci dobivaju prave, etične, racionalne informacije za samo one proizvode ili usluge koje im u datom trenutku trebaju. Možda zvuči utopijski ali teoriju marketinga potrebno je usmjeriti u novu dimenziju, dimenziju slušanja kupaca, davanja savjeta, i tek onda usmjerenosti na želje i potrebe. Osobni marketing kupcu omogućuje kritičko razmišljanje kupca pri odlučivanju o kupnji proizvoda te ponovni kontakt s «drugom stranom», a proizvođaču zadovoljenje individualnih želja na masovnoj bazi.

» Smanji